Pages
-
-
Kongruentni brojevi
-
Monika Rajkovača U ovom radu bavit ćemo se problemom kongruentnih brojeva te ćemo primijeniti Pitagorine
trojke u dokazivanju tvrdnje da 1 nije kongruentan broj. Pokazat ćemo povezanost ovog
problema s aritmetičkom progresijom tri kvadrata i eliptičkim krivuljama. Osim toga, navest
ćemo Tunnellov teorem i još neke testove kongruentnosti. Na kraju ćemo dati neka poopćenja
ovog problema.
-
-
Konveksni skupovi
-
Petar Nujić Na početku ovog rada uvodimo definiciju afinog skupa i njegovu geometrijsku interpretaciju.
Povezujemo pojam vektorskog potprostora sa afinim skupovima i dokazujemo tvrdnje koje
vrijede za njih, te definiramo afinu ljusku.
Zatim se upoznajemo s pojmom konveksnih skupova. Također spominjemo konveksnu ljusku
pomoću koje možemo, od bilo kojeg skupa, načiniti konveksan skup. Iskazujemo i dokazujemo
osnovne teoreme konveksne ljuske. Obrađujemo operacije koje čuvaju konveksnost i
...
-
-
Konveksnost u normiranom prostoru
-
Ana Habijanić U ovom radu deniratćemo normiran prostor i na njemu opisati konveksnost sa pripadnim
svojstvima. U uvodnom dijelu rada navest ćemo neke osnovne denicije kao što su
denicija vektorskog i unitarnog prostora. Nakon toga, denirat ćemo normu te normirani
prostor. Objasnit ćemo što su to konveksan skup, konvkeksna kombinacija i konveksna ljuska
i pokušat ćemo približiti te pojmove primjerima. U zadnjem dijelu denirat ćemo strogo
konveksan prostor i uniformno konveksan prostor.
-
-
Konvergencija nizova slučajnih varijabli
-
Magdalena Nedić U ovom radu obrađen je dio teorije vjerojatnosti vezan uz konvergenciju nizova slučajnih
varijabli, poznat i kao stohastička konvergencija. Riječ je o četiri tipa konvergencije, a to su:
konvergencija po distribuciji, konvergencija po vjerojatnosti, konvergencija u srednjem reda
p i konvergencija gotovo sigurno. Svaki tip konvergencije detaljno je objašnjen i precizno
definiran te su navedeni nužni i dovoljni uvjeti za određivanje konvergencije niza slučajnih
varijabli....
-
-
Kopule
-
Anja Stojčević U ovom radu smo definirali pojam kopula i kroz primjere predstavili svojstva i vrste
kopula. Pokazano je kako se kopule koriste za računanje zavisnosti izmedu varijabli.
Navedene su i objašnjene su primjene kopula, odnosno kakvu ulogu kopule imaju u
upravljanju rizikom, optimizaciji portfelja i vrednovanju financijskih derivata. Vidjeli
smo i koje su prednosti njihovog korištenja te koje opasnosti donosi preveliko oslanjanje
na njih.
-
-
Korisne metode opisa skupova podataka
-
Karla Balog U ovome radu navodimo što su uzorak i slučajan uzorak, definiramo parametarski statistički model te neke granične rezultate. Zatim opisujemo, kroz primjere, statistički niz podataka, prvo grafički, a zatim i numerički
pomoću parametara lokacija i parametara raspršenja. Na poslijetku, radimo točkovnu procjenu parametara parametarskog statističkog modela pomoću danog uzorka.
-
-
Korištenje C++ programskog jezika u stvaranju UE4 scene
-
Mitar Cvjetković Tema ovog rada je primjena znanja iz C++ programskog jezika kako bi se kreirala jednostavna
scena u Unreal Engine 4 programu. Komponente koje čine takvu scenu mogu biti
statičke ili dinamičke. Programiranjem u C++-u odnosno koristeći Visual Studio 2015, napravit
ćemo osnove za dinamičke komponente. Te komponente će se sastojati od jednog
kontrolabilnog lika odnosno igrača sa pogledom iz trećeg lica, nekoliko NPC-ova koji će ispisivati
poruke na ekran kada im se približimo te...
-
-
Kreiranje grafičkih elemenata u Latex-u koristeći paket TikZ
-
Tonka Antić TikZ je najsloženiji i najmoćniji alat za kreiranje grčkih elemenata u LATEX-u. Njegov naziv je kratica od TikZ ist kein Zeichenprogramm što bi s njemačkog preveli kao TikZ nije program za crtanje. Cilj ovog rada je prikazati osnovne mogćnosti koje nam prža paket TikZ. Kroz rad ćemo pokazati kako kreiramo grafičke elemente, kako im mijenjamo stil, kako ih popunjavamo te kako dodajemo tekst na nacrtanu sliku.
-
-
Kriptografija javnog ključa
-
Tea Šafar Osnovna ideja kriptografije javnog ključa je konstruiranje kriptosustava u kojima
netko tko poznaje funkciju šifriranja ne može u razumnom vremenu izračunati
funkciju dešifriranja. Upravo zato funkcija šifriranja može biti javna. Za otkriće
kriptografije javnog ključa zaslužni su Whitfield Diffie i Martin Hellman koji su
osmislili protokol za razmjenu ključeva baziran na problemu diskretnog logaritma.
Na istom problemu zasnovan je ElGamalov kriptosustav. Kriptografija javnog...
-
-
Kriptografija javnog ključa i diskretni logaritmu
-
Luka Storić U ovom radu bavili smo se kriptografijom javnog ključa i problemom diskretnog logaritma. Definirali smo osnovne pojmove u kriptografiji i njezinu glavnu svrhu. Opisali smo ElGamalov kriptosustav s javnim kljuˇcem te smo ga prikazali kroz primjer. Nadalje, obradili smo njegovu semantičku sigurnost. Na kraju smo detaljno opisali i kroz primjere prikazali algoritme koji se bave problemom diskretnog logaritma, a to su: Shanksov Algoritam, Pollardov rho algoritam, Pohlig-Hellmanov algoritam i...
-
-
Kriptografija u Prvom i Drugom svjetskom ratu
-
Andrea Čavajda U ovome radu, obrazložiti ćemo ulogu kriptografije i kriptoanalize tijekom Prvog i
Drugog Svjetskog rata. Najveći dio rada odnosi se na Zimmermanov telegram i
njemački šifrirni stroj Enigmu.
-
-
Krivulje konstantnog nagiba
-
Barbara Marković U radu je razmatran pojam krivulje konstantnog nagiba, tj. krivulje čiji tangencijalni vektor zatvara konstantan kut s jediničnim fiksnim vektorom. Takve krivulje leže na cilindričnoj plohi i s izvodnicama plohe zatvaraju konstantan kut, te kažemo da su one izogonalne trajektorije izvodnica cilindrične plohe. Dana je karakterizacija takvih krivulja te su promatrana njihova geometrijska svojstva. Navedeni su i osnovni pojmovi iz lokalne teorije krivulja poput Frenetovog trobrida i...
Pages
