Pages

Kongruentni brojevi
Kongruentni brojevi
Monika Rajkovača
U ovom radu bavit ćemo se problemom kongruentnih brojeva te ćemo primijeniti Pitagorine trojke u dokazivanju tvrdnje da 1 nije kongruentan broj. Pokazat ćemo povezanost ovog problema s aritmetičkom progresijom tri kvadrata i eliptičkim krivuljama. Osim toga, navest ćemo Tunnellov teorem i još neke testove kongruentnosti. Na kraju ćemo dati neka poopćenja ovog problema.
Konveksni skupovi
Konveksni skupovi
Petar Nujić
Na početku ovog rada uvodimo definiciju afinog skupa i njegovu geometrijsku interpretaciju. Povezujemo pojam vektorskog potprostora sa afinim skupovima i dokazujemo tvrdnje koje vrijede za njih, te definiramo afinu ljusku. Zatim se upoznajemo s pojmom konveksnih skupova. Također spominjemo konveksnu ljusku pomoću koje možemo, od bilo kojeg skupa, načiniti konveksan skup. Iskazujemo i dokazujemo osnovne teoreme konveksne ljuske. Obrađujemo operacije koje čuvaju konveksnost i ...
Konveksnost u normiranom prostoru
Konveksnost u normiranom prostoru
Ana Habijanić
U ovom radu deniratćemo normiran prostor i na njemu opisati konveksnost sa pripadnim svojstvima. U uvodnom dijelu rada navest ćemo neke osnovne denicije kao što su denicija vektorskog i unitarnog prostora. Nakon toga, denirat ćemo normu te normirani prostor. Objasnit ćemo što su to konveksan skup, konvkeksna kombinacija i konveksna ljuska i pokušat ćemo približiti te pojmove primjerima. U zadnjem dijelu denirat ćemo strogo konveksan prostor i uniformno konveksan prostor.
Kopule
Kopule
Anja Stojčević
U ovom radu smo definirali pojam kopula i kroz primjere predstavili svojstva i vrste kopula. Pokazano je kako se kopule koriste za računanje zavisnosti izmedu varijabli. Navedene su i objašnjene su primjene kopula, odnosno kakvu ulogu kopule imaju u upravljanju rizikom, optimizaciji portfelja i vrednovanju financijskih derivata. Vidjeli smo i koje su prednosti njihovog korištenja te koje opasnosti donosi preveliko oslanjanje na njih.
Korištenje C++ programskog jezika u stvaranju UE4 scene
Korištenje C++ programskog jezika u stvaranju UE4 scene
Mitar Cvjetković
Tema ovog rada je primjena znanja iz C++ programskog jezika kako bi se kreirala jednostavna scena u Unreal Engine 4 programu. Komponente koje čine takvu scenu mogu biti statičke ili dinamičke. Programiranjem u C++-u odnosno koristeći Visual Studio 2015, napravit ćemo osnove za dinamičke komponente. Te komponente će se sastojati od jednog kontrolabilnog lika odnosno igrača sa pogledom iz trećeg lica, nekoliko NPC-ova koji će ispisivati poruke na ekran kada im se približimo te...
Kriptografija javnog ključa
Kriptografija javnog ključa
Tea Šafar
Osnovna ideja kriptografije javnog ključa je konstruiranje kriptosustava u kojima netko tko poznaje funkciju šifriranja ne može u razumnom vremenu izračunati funkciju dešifriranja. Upravo zato funkcija šifriranja može biti javna. Za otkriće kriptografije javnog ključa zaslužni su Whitfield Diffie i Martin Hellman koji su osmislili protokol za razmjenu ključeva baziran na problemu diskretnog logaritma. Na istom problemu zasnovan je ElGamalov kriptosustav. Kriptografija javnog...
Kriptografija u Prvom i Drugom svjetskom ratu
Kriptografija u Prvom i Drugom svjetskom ratu
Andrea Čavajda
U ovome radu, obrazložiti ćemo ulogu kriptografije i kriptoanalize tijekom Prvog i Drugog Svjetskog rata. Najveći dio rada odnosi se na Zimmermanov telegram i njemački šifrirni stroj Enigmu.
Kronekerov produkt i operator vektoriranje
Kronekerov produkt i operator vektoriranje
Karla Mercvajler
U ovome radu definirati ćemo Kroneckerov produkt te navesti i dokazati njegova osnovna svojstva. Uspostaviti ćemo vezu između svojstvenih vrijednosti dviju matrica i svojstvenih vrijednosti njihovog Kroneckerovog produkta, te ćemo to primijeniti u dokazivanju svojstava za determinatnu i trag. Uvest ćemo pojam Kroneckerove sume te odrediti njezine svojstvene vrijednosti. Nadalje, baviti ćemo se operatorom vektorizacije i vidjeti njegovu povezanost sa Kroneckerovim produktom. Za...
Kvadratne forme i krivulje drugog reda
Kvadratne forme i krivulje drugog reda
Tea Pravdić
Kvadratna forma je homogeni polinom drugog stupnja od n varijabli. Kvadratne forme spominju se u raznim granama matematike (teorija brojeva, linearna algebra, diferencijalna geometrija, diferencijalna topologija, ...). U prvom poglavlju ćemo definirati definitnost kvadratne forme. Zatim, prelazimo na skupove točaka ravnine, kao što su kružnica, elipsa, hiperbola i parabola koje imaju niz zajedničkih svojstava, pa ih jednim imenom zovemo krivulje drugog reda. Jedno od zajedničkih...
Laplaceova transformacija
Laplaceova transformacija
Marija Katić
U ovom radu pročit ćemo pojam Laplaceove transformacije i njezinih svojstava. Vidjet ćemo na koje funkcije je možemo primijeniti. Također ćemo definirati inverznu Laplaceovu transformaciju i promotriti neke od metoda računanja inverza Laplaceove transformacije. Za kraj ćemo definirati pojam konvolucije.
Leonhard Euler - znameniti matematičar 18. stoljeća
Leonhard Euler - znameniti matematičar 18. stoljeća
Alen Lovrić
Ovaj rad opisuje život i doprinos švicarskog matematičara Leonharda Eulera u raznim granama znanosti, napose matematici. Također, ovo je pokušaj iskazivanja dijela njegove genijalnosti. U prvom poglavlju opisuje se njegov životni put koji ga vodi po Europi od Basela, njegova mjesta rodenja, do Sankt Peterburga pa do Berlina i zatim ponovno u Sankt Peterburg, gdje provodi ostatak svoga života. U drugom poglavlju rada riječ je o Eulerovim doprinosima u raznim područjima matematike kao...
Linearna regresija s vremenskim nizovima
Linearna regresija s vremenskim nizovima
Ana Buljubašić
U ovom radu predstavljeni su osnovni pojmovi iz teorije vremenskih nizova te multivarijatne regresijske analize. Nakon toga dana je teorijska osnova linearne regresije s vremenskim nizovima. Prvo su predstavljeni primjeri regresijskih modela s vremenskim nizovima, a zatim svojstva OLS procjenitelja i klasične pretpostavke linearnih modela s vremenskim nizovima. Nakon toga detaljnije je opisan jedan od glavnih problema u regresijskoj analizi vremenskih nizova, a to je serijska koreliranost...

Pages