Pages

Kriptografija javnog ključa
Kriptografija javnog ključa
Tea Šafar
Osnovna ideja kriptografije javnog ključa je konstruiranje kriptosustava u kojima netko tko poznaje funkciju šifriranja ne može u razumnom vremenu izračunati funkciju dešifriranja. Upravo zato funkcija šifriranja može biti javna. Za otkriće kriptografije javnog ključa zaslužni su Whitfield Diffie i Martin Hellman koji su osmislili protokol za razmjenu ključeva baziran na problemu diskretnog logaritma. Na istom problemu zasnovan je ElGamalov kriptosustav. Kriptografija javnog...
Kriptografija u Prvom i Drugom svjetskom ratu
Kriptografija u Prvom i Drugom svjetskom ratu
Andrea Čavajda
U ovome radu, obrazložiti ćemo ulogu kriptografije i kriptoanalize tijekom Prvog i Drugog Svjetskog rata. Najveći dio rada odnosi se na Zimmermanov telegram i njemački šifrirni stroj Enigmu.
Kronekerov produkt i operator vektoriranje
Kronekerov produkt i operator vektoriranje
Karla Mercvajler
U ovome radu definirati ćemo Kroneckerov produkt te navesti i dokazati njegova osnovna svojstva. Uspostaviti ćemo vezu između svojstvenih vrijednosti dviju matrica i svojstvenih vrijednosti njihovog Kroneckerovog produkta, te ćemo to primijeniti u dokazivanju svojstava za determinatnu i trag. Uvest ćemo pojam Kroneckerove sume te odrediti njezine svojstvene vrijednosti. Nadalje, baviti ćemo se operatorom vektorizacije i vidjeti njegovu povezanost sa Kroneckerovim produktom. Za...
Kvadratne forme i krivulje drugog reda
Kvadratne forme i krivulje drugog reda
Tea Pravdić
Kvadratna forma je homogeni polinom drugog stupnja od n varijabli. Kvadratne forme spominju se u raznim granama matematike (teorija brojeva, linearna algebra, diferencijalna geometrija, diferencijalna topologija, ...). U prvom poglavlju ćemo definirati definitnost kvadratne forme. Zatim, prelazimo na skupove točaka ravnine, kao što su kružnica, elipsa, hiperbola i parabola koje imaju niz zajedničkih svojstava, pa ih jednim imenom zovemo krivulje drugog reda. Jedno od zajedničkih...
Laplaceova transformacija
Laplaceova transformacija
Marija Katić
U ovom radu pročit ćemo pojam Laplaceove transformacije i njezinih svojstava. Vidjet ćemo na koje funkcije je možemo primijeniti. Također ćemo definirati inverznu Laplaceovu transformaciju i promotriti neke od metoda računanja inverza Laplaceove transformacije. Za kraj ćemo definirati pojam konvolucije.
Leonhard Euler - znameniti matematičar 18. stoljeća
Leonhard Euler - znameniti matematičar 18. stoljeća
Alen Lovrić
Ovaj rad opisuje život i doprinos švicarskog matematičara Leonharda Eulera u raznim granama znanosti, napose matematici. Također, ovo je pokušaj iskazivanja dijela njegove genijalnosti. U prvom poglavlju opisuje se njegov životni put koji ga vodi po Europi od Basela, njegova mjesta rodenja, do Sankt Peterburga pa do Berlina i zatim ponovno u Sankt Peterburg, gdje provodi ostatak svoga života. U drugom poglavlju rada riječ je o Eulerovim doprinosima u raznim područjima matematike kao...
Linearna regresija s vremenskim nizovima
Linearna regresija s vremenskim nizovima
Ana Buljubašić
U ovom radu predstavljeni su osnovni pojmovi iz teorije vremenskih nizova te multivarijatne regresijske analize. Nakon toga dana je teorijska osnova linearne regresije s vremenskim nizovima. Prvo su predstavljeni primjeri regresijskih modela s vremenskim nizovima, a zatim svojstva OLS procjenitelja i klasične pretpostavke linearnih modela s vremenskim nizovima. Nakon toga detaljnije je opisan jedan od glavnih problema u regresijskoj analizi vremenskih nizova, a to je serijska koreliranost...
Markovljevi lanci u kreditnim rizicima
Markovljevi lanci u kreditnim rizicima
Antonija Živković
Cilj ovog diplomskog rada je objasniti vezu izmedu Markovljevih lanaca i kreditnog rizika. Kako za Markovljeve lance u diskretnom vremenu, tako i za one u neprekidnom potrebno je procijeniti prijelazne vjerojatnosti. Prijelazne vjerojatnosti su procijenjene različitim metodama. U neprekidnom vremenu je to metoda MLE, a u diskretnom radimo s multinomnim procjeniteljima. Prijelazi koji su promatrani su prijelazi tvrtki izmedu različitih rejting kategorija, a najviše smo se fokusirali...
Markovljevi lanci u neprekidnom vremenu
Markovljevi lanci u neprekidnom vremenu
Ana Popović
U ovom radu proučavamo Markovljeve lance u neprekidnom vremenu. Kako bi shvatili Markovljeve lance u neprekidnom vremenu najprije smo se upoznali s definicijama slučajnog procesa u neprekidnom vremenu, vremena skokova, vremena čekanja, procesa skokova te naveli neka svojstva eksponencijalne distribucije. Zatim definicija Markovljevog lanca u neprekidnom vremenu \(\left ( X_{t}, t\geqslant 0\right)\) koja nam kaže da je to slučajan proces u neprekidnom vremenu s prebrojivim skupom stanja...
Martingali i obrnuti martingali
Martingali i obrnuti martingali
Kristina Jelić
U ovome radu promatramo specifičnu vrstu slučajnih procesa koje zovemo martingalima. Zbog njihove velike primjene u raznim matematičkim aspektima, navodimo primjere gdje se upravo primjenom tzv. martingalnog svojstva dolazi do bitnih rezultata u tim matematičkim područjima. Kroz cijeli rad navodimo razne definicije potrebne za iskazivanje bitnih tvrdnji o martingalima. U drugom dijelu uvodimo drugu vrstu slučajnih procesa koju ćemo zvati obrnuti martingali. Navodimo razlike u...
Matematika antičke Grčke
Matematika antičke Grčke
Ines Siladić
U ovom radu upoznali smo se sa početcima i razvitkom matematike u vrijeme antičke Grčke. Stari Grci su utjecali na znanost, posebno matematiku, a njihov utjecaj je od velike važnosti i danas. Na početku rada smo prikazali grčki brojevni sustav, način na koji su Grci zapisivali brojeve, te nedostatak takvog zapisa. Nadalje, upoznali smo najranijeg grčkog matematičara, Talesa Milečanina. On je zapisao mnoge teoreme, rezultate svojih pročavanja i s razlogom ga gčka tradicija...
Matematika u mlađoj dobi
Matematika u mlađoj dobi
Kristina Brkić
Djeca jako rano stječu neformalno znanje matematike, koje je iznenadujće široko, složeno i raznoliko. Djecu zanimaju razmišljanja u različitim kontekstima, pa tako i matematčko mišljenje, posebno ako imaju dovoljno znanja o materijalima koje koriste, zadatak im je zanimljiv, motivira ih za daljnji rad, te im je kontekst zadatka poznat. Istraživanja pokazuju da svako dijete kreće uškolu s određenim predznanjem. Također, podupiru načela hijerarhijskg interakcionizma gdje se...

Pages