Pages

Generalizacija
Generalizacija
Josipa Tataj
Cilj ovog diplomskog rada je potaknuti čitatelje da sudjeluju u zadacima i time razvijaju matematičko mišljenje. Prolazeći kroz dane zadatke namijenjene učenicima i nastavnicima, upoznajemo se s generalizacijom. Ona omogućuje da učenici tokom rješavanja zadataka, razmišljaju o sebi na novi način i time nauče uspješnije prevladavati poteškoće u matematici i oslanjati se na vještine koje imaju svi učenici. U posljednjem dijelu rada, nalaze se detaljno riješeni zadaci, koji...
Generalizirani svojstveni problem i definitni matrični parovi
Generalizirani svojstveni problem i definitni matrični parovi
Marinela Pilj
U ovome radu ponovit ćemo kako definiramo osnovni svojstveni problem za matricu, pojmove svojstvenih vrijednosti, svojstvenih vektora i karakterističnog polinoma matrice. U usporedbi s time, uvest ćemo pojam generaliziranog svojstvenog problema za matrični par te također definirati svojstvene vrijednosti, svojstvene vektore i karakteristični polinom matričnog para. Pokazat ćemo koji se sve problemi mogu pojaviti kod generaliziranog svojstvenog problema, a kojih nema u...
Generiranje pseudoslučajnih brojeva
Generiranje pseudoslučajnih brojeva
Dino Marinčić
Tema ovog rada jest generiranje pseudoslučajnih brojeva. Na početku rada predstavljamo slučajne i pseudoslučajne brojeve te generatore slučajnih i pseudoslučajnih brojeva kao i razlike medu njima. Prikaz algoritama počinjemo s Middle-square algoritmom te linearnim kongruentnim generatorom, a završavamo Mersenne Twister algoritmom. U nastavku objašnjavamo statističke testove koje koristimo za testiranje generatora pseudoslučajnih brojeva te provodimo testiranja. Zadnji dio rada...
Geometrija zlatnog reza
Geometrija zlatnog reza
Kristina Katušić
Dužina je podijeljena u omjeru zlatnoga reza, ako je omjer duljine većega dijela dužine prema duljini manjeg dijela jednak omjeru duljine cijele dužina prema duljini većega dijela. To je iracionalan broj koji se označava slovom φ, a njegova vrijednost je \( \frac{1+\sqrt{5}}{2}\) i približno je jednaka 1.61803. Razlika konstante zlatnog reza i njegove recipročne vrijednosti je 1. Poznate su brojne konstrukcije zlatnog reza. U radu su navedene neke od konstrukcija. Razmatrana...
Geometrijske teme u nastavi matematike
Geometrijske teme u nastavi matematike
Anita Ivančičević
U ovom radu prikazan je osvrt na geometrijske teme u nastavi matematike s naglaskom na nastavu matematike u osnovnim školama. Navedeni su ishodi učenja propisani Nacionalnim okvirnim kurikulumom te obradene neke posebne nastavne teme te aktivnosti koje nastavnicima pomažu u obradi istih.
Hermite - Hadamardova nejednakost
Hermite - Hadamardova nejednakost
Matej Maglić
U ovom završnom radu upoznat ćemo se s Hermite-Hadamardovom nejednakošću za konveksne funkcije. Povezat ćemo konveksne funkcije s raznim klasama funkcija. Kroz cijeli rad bavit ćemo se generalizacijom Hermite-Hadamardove nejednakosti na nekoliko klasa funkcija. U zadnjem dijelu rada naglasak će biti na primjenama te nejednakosti u raznim područjima matematike.
Hijerarhijsko odlučivanje pomoću AHP metode
Hijerarhijsko odlučivanje pomoću AHP metode
Želimir Piljić
Rad se temelji na osnovnim rezultatima Thomasa L. Saatyja iz područja teorije odlučivanja. Predstavljena je potrebna teorijska podloga AHP metode kao i osnovni rezultati i njihovi dokazi koji su potrebni za njenu praktičnu upotrebu. U radu je obrađena, kao jedna od mogućih, metoda svojstvenog vektora. Za praktično rješavanje navedenom metodom uvedena je metoda potencija za numerički izračun svojstvenog vektora i svojstvene vrijednosti. Nakon što su ostvarene sve pretpostavke, u...
Identifikacijske sheme i osobna autentikacija
Identifikacijske sheme i osobna autentikacija
Bojan Ugrica
Identifikacija nam je potrebna zbog sprječavanja krađe identiteta kod razmjene podataka na daljinu. U radu smo naveli nekoliko različitih identifikacijskih shema kao što su Schnorrova, Okamotova i Guillou-Quisquaterova. Također opisali smo potpunost i zvučnost identifikacijske sheme što nam je bilo potrebno za dokaz idetifikacijske sheme bez znanja. Svaka identifikacijska shema ima svoju pouzdanost koja je u radu prikazana pomoću vjerojatnosti da se prevarant upješno lažno predstavi.
Indeksi snage u sustavu glasovanja da-ne
Indeksi snage u sustavu glasovanja da-ne
Marija Šarić
Upoznali smo se sa kvantitativnim mjerilima političke snage u sustavu glasovanja da-ne i njenim utjecajima na konačni rezultat glasovanja. Iskazali smo kvantitativna mjerila političke snage pomoću četiri rezultata, a to su Shapley-Shubik, Banzhaf, Johnston i Deegan-Packel indeks snage, koje smo prikazali pomoću primjera. Pristupanjem novih članica koaliciji iskazali smo paradoks novih članova, gdje nam se čini da indeks snaga treba biti manji, a zapravo je veći. Na primjeru...
Infrastruktura javnog ključa
Infrastruktura javnog ključa
Slaven Viljevac
U ovom radu bavili smo se infrastrukturom javnog ključa u oznaci PKI. Pogledali smo neke bitnije dijelove od kojih se PKI sastoji i ukratko ih opisali. Nakon toga, pogledali smo jedan protokol koji se koristi u praksi, a to je SSL protokol kojega smo ilustrirali na primjeru. Objasnili smo pojam certifikata koji je građevna jedinica PKI-ja i uz to dali primjer ceritfikata. Opisali smo model koji daje jasna pravila koja određuju način na koji će se graditi put certifikata, a to je...
Invarijantni potprostori na realnim vektorskim prostorima
Invarijantni potprostori na realnim vektorskim prostorima
Martina Šarić
U ovom završnom radu u prva tri poglavlja prisjetiti ćemo se linearnih preslikavanja na konačno dimenzionalnim vektorskim prostorima , značajnih svojstvenih vrijednosti i svojstvenih vektora operatora. Denirati ćemo invarijantne potprostore i objasniti njihovo značenje te ćemo radi lakšeg razumijevanja napraviti nekoliko primjera, a tada ćemo u četvrtom poglavlju pojasniti primjenu polinoma operatora. Matrični zapis operatora nam olakšava prikupiti informacije o njegovom...
Inverzija u ravnini i primjene
Inverzija u ravnini i primjene
Marinela Bockovac
Inverzija je transformacija ravnine odredena s čvrstom točkom S koju nazivamo centar inverzije i pozitivnim realnim brojem c kojeg nazivamo konstanta inverzije. Svaka točka na kružnici polumjera \(r{_{s}}= \sqrt{c}\) sa središtem u točki S inverzijom se preslika sama u sebe, stoga možemo reći da je inverzija jednoznačno određena kružnicom \(k(s,r{_{s}})\) koju nazivamo kružnica inverzije. Inverzija je transformacija ravnine koja skup pravaca i kružnica preslikava u...

Pages